Uprava na izvangradskom području Dubrovačke Republike bila je povjerena knezovima koji su se zvali ladanjski knezovi (comes), a teritorij na kojemu su upravljali zvao se knežija (comitatus, contea). Važnim strateškim točkama upravljali su kapetani (capitanus), a područje se nazivalo kapetanat. Šipan, Lopud i Koločep činili su dvije kapetanije. Upravno-teritorijalni se opseg kneštva elafitskih otoka tijekom vremena mijenjao. Najprije se zvalo Kneštvo triju otoka (Trium insularum) ili samo Kneštvo otoci (Insulae). Sjedište je bilo na Šipanu, te su kneza zvali samo šipanski knez. Od 1410. do 1493. šipanski je knez obavljao kneževsku jurisdikciju i nad Mljetom. Godine 1457. kneštvo se dijeli na dvije posebne knežije. Knežijom Šipan upravlja knez Šipana, a Lopud, kojoj pripada i Koločep, knez Lopuda. Kad je Lopud 1457. postao sjedištem knežije gradi se Knežev dvor, jednokatna gotičko-renesansna palača. Imao je funkciju javne i stambene zgrade.
Ostaci su dvora iznad luke, okruženi velikim vrtom i ograđeni zidom. Lopudski knez stoluje na Lopudu i obvezan je svakih 10 dana posjetiti Koločep i tamo boraviti najmanje dva dana. Knez je morao biti stariji od 30 godina, a od 1660. ova se dobna granica smanjuje na 25 godina zbog malog broja plemića. Koločep se 1498. odvaja u posebno kneštvo, ali samo do 1500. Knežije se sjedinjuju 1669., a sjedište je na Lopudu, gdje ostaje do kraja Republike (1808.). Knez boravi tri mjeseca na Lopudu, tri na Šipanu. Svaki je otok imao Knežev dvor. Knez nije smio biti uzastopno biran u istoj knežiji. Pravo ponovnog biranja imao je najprije nakon isteka jedne godine, pa nakon dvije i konačno nakon tri. Nakon dolaska u knežiju knez je sazivao pučki zbor na kojemu su se birali lokalni službenici. Uz kneza službovao je kancelar koji je vodio administraciju knežije. Rad ladanjskih knezova i njegovih službenika nadgledali su povjerenici (sindik).
Nema komentara:
Objavi komentar