Povijest

Na mjestu današnje kule Španjola nađeni su ulomci keramike ilirskih građana. Do danas su sačuvani toponimi grčkog podrijetla, Veliki i Mali Skupio – skopelos, otok; Igo, Igalo – aigialos, obala, plaža. Naziv imena susreće se u raznim oblicima grčkog podrijetla: Dalafota, Dalafodum. Od romaniziranog naziva Lafota u uporabi je danas hrvatski Lopud. Iz rimskog vremena ostali su nam ulomci reljefno obrađenog kamena na predromaničkim crkvama. Ostaci starohrvatske kulture IX. I X. stoljeća su predromaničke kapelice: sv. Ilija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Petar, sv. Nikola. Kako nas mnogi spomenici i dubrovački povjesničari uvjeravaju, bilo je na otoku Lopudu jedno hrvatsko naselje već u IX. stoljeću. Bit će bilo jedno maleno ribarsko selo,
koje je bilo na južno-zapadnom dijelu otoka baš na onom mjestu, gdje nalazimo starohrvatsku crkvicu sv. Ilije.
Kuće dakle nisu bile sagrađene pri moru zbog straha pred nemilim gusarima, posebno onih iz Ulcinja i Turske, koji su onda bili strah i trepet na Jadranskom moru, te su znali sa svojim brodovljem banuti u kakvo primorsko mjesto da ga opljačkaju. Ponajviše je Lopud bio izložen neprestanim navalama osobito od onih gusara koji su imali svoja skrovišta na istočnoj strani nedalekog otoka Mljeta. Nije dakle čudo, da to ribarsko naselje nije imalo kuće pri moru već nešto podalje na brdu. Kasnije se u XV. i XVI. stoljeću grade tvrđave i obrambene kule. Pošto se Lopud nije mogao opkoliti čvrstim zidinama zbog nezgodnog tla i raštrkanosti kuća, skoro svaka kuća na obali bila je sagrađena poput male tvrđave, jer je na oba krila imala puškarnice, prozori su bili na visoku, a za obranu vrata bila je gore na krovu jedna tako zvana krovna izbočina taman poviše ulaza kuće, kroz koju su ukućani prolijevali goruću smolu i vruće ulje i bacali druge ubojite stvari na neprijatelje. Tako snabdijevan i zaštićen mogao je Lopud mirno i nesmetano dalje, da se razvija pomoću svojih pomoraca, kapetana i mornara. Uistinu grad Lopud bio je početkom XVI. stoljeća dosegao do svoje veličine i moći, o čemu nas uvjeravaju dokumenti iz dubrovačkog arhiva, koji ukazuju, da je sam Lopud imao u XVI. stoljeću do sto trgovačkih velikih brodova.

Nema komentara:

Objavi komentar